Opštine Preševo, Bujanovac i Medveđa predstavljaju prostor od posebnog značaja za Republiku Srbiju, ne samo zbog svog geografskog položaja, već i zbog složene društvene, etničke, ekonomske i institucionalne dinamike koja ovaj deo juga Srbije čini osetljivim, ali i izuzetno važnim za razvoj politika poverenja, saradnje i integracije.
Upravo zbog toga je još 16. decembra 2000. godine obrazovano Koordinaciono telo Vlade Savezne Republike Jugoslavije i Vlade Republike Srbije za opštine Preševo, Bujanovac i Medveđa. Njegova uloga je, od samog početka, bila usmerena ka stabilizaciji prilika, izgradnji institucionalnog poverenja, ekonomskom osnaživanju i političkoj i društvenoj integraciji ovih opština.
Danas Koordinaciono telo Vlade Republike Srbije za opštine Preševo, Bujanovac i Medveđa realizuje politiku Vlade usmerenu ka osnaživanju lokalnih zajednica na jugu Srbije, sa ciljem da one, u skladu sa sopstvenim prioritetima, kreiraju i sprovode politike u interesu građana. Posebno je značajno što se u opisu aktivnosti ovog tela naglašava potreba za dugoročnom stabilnošću i dobrim međuetničkim odnosima zajednica koje žive na ovom području.
Za Institut za medijaciju, pregovaranje i javne politike, ova tema ima poseban značaj. Tamo gde postoje različiti interesi, različita iskustva, različiti identiteti i različiti nivoi poverenja u institucije, potreban je ozbiljan, odgovoran i kontinuiran dijalog. Dijalog nije formalnost. On nije samo jedan sastanak, jedna javna rasprava ili jedan administrativni postupak. Dijalog je proces u kome se gradi poverenje, prepoznaju stvarne potrebe građana i stvara prostor da različite strane ne ostanu zarobljene u međusobnim predrasudama.
U tom smislu, rad institucija poput Koordinacionog tela važan je upravo zato što pokazuje da razvoj lokalnih zajednica nije moguć bez stalne komunikacije između republičkih institucija, lokalnih samouprava, civilnog društva, privrede, obrazovnih ustanova i samih građana. Posebno u multietničkim sredinama, javne politike ne mogu biti uspešne ako se donose bez razumevanja lokalnog konteksta i bez uključivanja onih na koje se te politike odnose.
Prema dostupnim informacijama, Koordinaciono telo ima Kabinet predsednika i Službu Koordinacionog tela u Beogradu, kao i lokalne kancelarije, uključujući kancelariju u Bujanovcu. Zvanični kontakt podaci obuhvataju adresu u Beogradu, Bulevar Mihajla Pupina 2, kao i elektronske adrese kabineta i službe.
Posebno je važno što se aktivnosti Koordinacionog tela ne svode samo na administrativnu komunikaciju, već obuhvataju i podršku razvojnim inicijativama, saradnju sa lokalnim samoupravama, međunarodnim akterima i institucijama koje se bave ravnopravnošću, razvojem i zaštitom prava građana. U aktuelnim vestima na zvaničnoj stranici Koordinacionog tela navode se, između ostalog, posete opštini Medveđa, razgovori sa predstavnicima Delegacije Evropske unije u Srbiji i sastanci sa Poverenikom za zaštitu ravnopravnosti.
Iz ugla medijacije i javnih politika, ovo otvara važno pitanje: kako institucije mogu da budu ne samo organi vlasti, već i nosioci poverenja? Odgovor se nalazi u načinu na koji komuniciraju sa građanima, u spremnosti da čuju različite glasove, u transparentnosti postupanja i u sposobnosti da se konfliktni potencijali pretvore u prostor za dogovor.
Preševo, Bujanovac i Medveđa nisu samo administrativne jedinice. To su zajednice u kojima se svakodnevno prepliću pitanja ekonomskog razvoja, obrazovanja, jezika, kulture, zapošljavanja, mladih, migracija, manjinskih prava i institucionalnog poverenja. Upravo zato pristup ovim opštinama mora biti strpljiv, razvojan i dijaloški. Politika koja ne razume ljude ostaje formalna. Politika koja uključuje ljude ima šansu da postane održiva.
Za Institut za medijaciju, pregovaranje i javne politike, primer Koordinacionog tela podseća da je posredovanje širi društveni princip. Medijacija nije potrebna samo u sudskim ili privatnim sporovima. Ona je potrebna i u javnom prostoru – kada se gradi poverenje između institucija i građana, većinskih i manjinskih zajednica, lokalnih i republičkih nivoa vlasti, kao i različitih aktera koji dele isti prostor, ali ne uvek i isto iskustvo stvarnosti.
Zato je važno da javne institucije, organizacije civilnog društva i lokalne zajednice nastave da razvijaju mehanizme saradnje, javnog dijaloga i uključivanja građana. Jug Srbije ne treba posmatrati samo kroz prizmu izazova, već i kao prostor u kome se mogu razvijati modeli dobre uprave, međuetničkog poverenja i lokalnog razvoja zasnovanog na dogovoru.
Tamo gde postoji dijalog, postoji mogućnost razumevanja. Tamo gde postoji razumevanje, postoji mogućnost dogovora. A tamo gde postoji dogovor, javne politike prestaju da budu samo odluke na papiru i postaju stvarni instrument razvoja zajednice.