Termin retorika odnosi se na jezik koji se koristi za informisanje, ubeđivanje ili motivisanje publike. Retorika koristi jezik za privlačenje uglavnom emocija, ali u nekim slučajevima i zajedničkih vrednosti ili logike. Primeri retorike često se mogu naći u literaturi, politici i oglašavanju za specifične naglaske i efekte koji uključuju niz tehnika figurativnog jezika u zavisnosti od željenog rezultata.
Proučavanje retorike datira još iz antičke Grčke. Prema Aristotelu, retorika koristi tri osnovna načina ubeđivanja: etos, logo i patos.
- Ethos se obraća liku pisca ili govornika navodeći da bi njegovo poreklo, verodostojnost ili iskustvo trebalo da uvere u tačnost argumenta.
- Logos se poziva na logiku ili razum, često navodeći činjenice, brojke i statistike.
- Patos apeluje na emocije, empatične odgovore ili zajedničke moralne vrednosti.
U našem obrazovnom sistemu, na žalost, ne obraća se velika pažnja na pitanja javnog nastupa, retorike, etike i u vezi sa njima medijaske pismenosti, kulture dijaloga, alternativnim načinima rešavanja sporova i sl.
Kao i u svakoj oblasti, tako i ovde, postoje izuzeci i dobra praksa. Svetao primer u ovom slučaju je Prvani fakultetu Univerziteta u Kragujevcu koji je akreditovao modul „Primenjena retorika – javni nastupi“ u okviru master akademskih studija. Naročito je zanimljiva i važna činjenica da se u okviru posebnog nastavnog predmeta izučava medijacija.
Predmeti na ovom modulu su:
- Primenjena retorika – javni nastupi
- Sudsko besedništvo i pravna argumentacija
- Moot Court – arbitraža
- Moot Court – medijacija
Cilj predmeta Moot Court – medijacija jeste razvijanje veština komunikacije i kulture pravničkog izražavanja u postupku medijacije kao alternativnog načina rešavanja sporova. Ovaj predmet se oslanja na stečena znanja o teoretskim osnovama retorike, veštinama prezentacije i pravne argumentacije. Očivani rezultat predmeta je osposobljavanje studenata za argumentovanu debatu, vođenje pregovora i posredovanje u rešavanju sporova.
Student ovog master modula je zakonski zastupnik i medijator u Institutu za medijaciju, pregovaranje i javne politike, Milan Krilović, koji sa pozicije predavača/trenera na Osnovnoj obuci posrednika – medijatora, primećuje da su struktura i sadržaj predmeta Moot Court – medijacija, slični sadržaju osnovne obuke:
- Medijacija/posredovanje – osnove.
- Svojstva i uloga medijatora.
- Procedura i modeli posredovanja.
- Veština i strategija pregovaranja.
- Zaključenje sporazuma suprostavljenih strana.
- Obustavljanje postupka i odustajanje od daljeg postuka medijacije;
- koncilijacija;
- mini-parnica;
- priprema slučaja, utvrđivanje interesa stranaka;
- pisanje podnesaka;
- javni nastup i usmena argumentacija;
- Rešavanje hipotetičkih slučajeva u simulovanim postupcima medijacije.
„Izuzetno je značajno, da se u svrhu šire primene alternativnih mehanizama za rešavanja sporova kontinuirano sprovode procesi uspostavljanja redovnih i izbornih programa edukacije za medijaciju na pravnim fakultetima“, kazao je Milan Krilović i dodao da je za unapređenje informisanosti građana o medijaciji od velikog značaja kreiranje nastavnih programa kako na fakultetima, tako i u ostalim obrazovnim institucijama kao što su osnovne i srednje škole.
Studenti master akademskih studija modula Primenjena retorika – javni nastupi, iz predmeta Moot Court – medijacija, odrzali su simulacije medijacije. Jedna se odnosila na porodicni, a druga na privredni spor. Slučajeve za medijacu, kao i uvodne videe za simulacije koje su sprovedene u dvodnevnoj interaktivnoj nastavi pripremio je upravo Milan Krilović, zbog čega je dobio pohvale profesora, asistenata i prisutnih studenata master i doktorskih studija.
„Širiti ideju razgovora, dijaloga i dogovora razumem kao obavezu svakog mislećeg čoveka. Takva misija ne bira mesto i vreme. Naročito je zadovoljstvo doprineti ovakvim programima, a kuriozitet je što sam i sam akter procesa kao student i ne mogu da objasnim rečima koliko sam zapravo srećan zbog toga. Upoznao sam sjajne predavače, profesionalce, praktičare i teoretičare, ali pre svega dobre ljude. Takvih, u današnje vreme, nikada nije dosta!“, zaključio je Milan Krilović, uz osmeh.