Istraživač je metodom intervijua obavio razgovore sa građankama i građanima, imaocima prava na korišćenje BPP, vodeći računa o principu rodne ravnopravnosti prilikom sprovođenja istraživanja. Intervijui su sprovedeni na terenu, u okviru gradskih službi koje pružaju druge vrste pmoći ugroženim društvenim grupama (Centar za socijalni rad i Služba za pružanje pravne pomoći), kao i sa korisnicama i korisnicima usluga koje ovim društvenim grupama pružaju specijalizovane OCD u lokalnoj zajednici. Intervijui su bili polustrukturisani. Istraživač je pripremio otvorena pitanja kako bi usmeravao razgovor u cilju dostizanja kvalitativno neočekivanih podataka koji su posledica decentracije, empatije osvetljavanja iz njihovog ugla i na taj način otvorio priliku za dodatna pitanja, koja u pripremi intervjua nisu postojala, a koja su bila pogodna za dublje sagledavanje potreba, naročito sa aspekta ličnog iskustva ispitanice ili ispitanika. Vreme svakog pojedinačnog interviju bilo je u proseku 7 (sedam) minuta. U istraživanju je učestvovalo 48 ispitanika i ispitanica.
Ispitanici i ispitanice su bili niskog ekonomskog statusa, romska populacija, niskog obrazovnog statusa, te korisnici socijalne pomoći. Utisak istraživača o generalnom stanju ispitanika je da su teže razumeli sama pitanja, te im je bila potrebna pomoć za razumevanje. Pojedini ispitanici i ispitanice imaju visok stepen neznanja o besplatnoj pravnoj pomoći. Uglavnom su bili informaciono osnovno pismeni što uključuje korišćenje mobilnog telefona kao i korišćenje aplikacija koje služe za komunikaciju poput Viber ili WA aplikacije. Oni koji su koristili usluge besplatne pravne pomoći su imali pozitivna iskustva i bili su zadovoljni sa postignutim rezultatima.
Na osnovu podataka dobijenih iz istraživanja možemo da utvrdimo da je većina ispitanika i ispitanica ima spremnost da traži besplatnu pravnu pomoć, te da je većina prvi put čula da postoji usluga besplatne pravne pomoći koju finansira država i loklana samouprava. Najveći deo intervijuisanih (90%) su izjavili da bi besplatnu pravnu pomoć i podršku kao uslugu radije koristili uživo, jer ističu da im znači da dobiju informaciju od žive osobe i nemaju poverenja u postupak putem aplikacije. S druge strane ideja o samoj prijavi za pomoć putem aplikacije, dakle bez sprovođenja čitavog postupka elektronski, zvuči im korisno i izvodljivo. Istraživač pak primećuje potencijalno odustajanje od aplikacije (ukoliko bude komplikovcana i ukoliko bude obuhvatala faze postupka koje se ne odnose samo na okolnost podnošenja zahteva) zbog neznanja i otpora koji imaju ka učenju i prihvatanju novog (tehnologije).
Jedan ispitanik navodi neprijatno iskustvo u nedelji koja prethodi intervijuu, a prilikom prijave slučaja nasilja u porodici gde su bili odbijeni po zahtevu za odobravanjem besplatne pravne pomoći, usled izazova u komunikaciji sa postupajućim organom lokalne samouprave. U ovom smislu istraživač kao naročito važno navodi sledeću okolnost: Odobravanje zahteva za pružanje besplatne pravne pomoći i podrške u okviru Gradske uprave za opšte poslove Grada Novog Sada vrše zaposleni koji po Pravilniku o sistematizaciji radnih mesta u ovoj upravi nije predviđeno specijalizovano radno mesto za službenika koji bi obavljao poslove razmatranja i postupanja po zahtevima građanki i građana, te da oni pored svojih osnovnih poslova vrše i poslove u vezi sa odobravanjem besplatne pravne pomoći i podrške.
Istraživač predlaže i set osnovnih i hitnih intervencija
- Informisanje imalaca prava o mogućnosti besplatne pravne pomoći i podrške
- Edukacija ove vulnerabilne grupe o načinima podnšenja zahteva za BPP
- Senzibilisanje i interevencija u oblasti informacione i digitalne pismenosti imalca prava na BPP, te prevazilaženje njihovih predrasuda i straha u kontekstu savremenih tehnologija
- Sistematizacija posebnog i specifičnog radnog mesta u okviru Gradske uprave za opšte poslove Grada Novog Sada radi obavljanja poslova postupanju po zahtevima za BPP, te u tom smislu dopuna Pravilnika o sistematizaciji radnih mesta u ovoj upravi
- Obavezna korzsektorska saradnja, sa eventualnim formiranjem privremenog konsultativnog mešovitog tela, a do uspostavljanja unificiranog komunikacionog okvira, te uspostavljanja okolnosti potpune primene resornog zakona i podzakonskih akata
Projekat „Zajedno do održivih usluga u lokalnoj zajednici – besplatna pravna pomoć i podrška“ je podržan od strane Programa malih grantova WeBER 3.0 projekta, koji u Srbiji sprovodi Centar za evropske politike, a koji finansiraju Evropska unija i Austrijska razvojna agencija. Sadržaj i stavovi izneti u okviru projektnih aktivnosti su isključiva odgovornost implementatora projekta (Institut za medijaciju, pregovaranje i javne politike) i ne odražava nužno stavove Centra za evropske politike, Evropske unije ili Austrijske razvojne agencije.